Skela
Jedan od načina da iz Futoga stignete do Beočina i obrnuto, bez saobraćajne gužve, za manje od 15 minuta, jeste prevoz skelom.
Duže od deceniju, od futoškog nasipa do beočinske obale i nazad, ona plovi u službi onih kojima se do odredišta ne ide zaobilaznim – asfaltnim putem.
Uštedeti vreme i novac, odmoriti oči i dušu, dok labudovi i barke plove rekom, samo su neke od lepota prevoza skelom. Ona godinama spaja pešake, bicikliste, vozače automobile i manjih kamiona, koji od Futoga do Beočina i nazad, žele da stignu brzo i povoljno.
Počela je sa radom sada već davne 2003. godine u doba kada Novi Sad nijedan most nije povezivao sa sremskom obalom. Više od 20 godina kasnije, beočinska skela i dalje je jedina redovna i funkcionalna poveznica između Srema i Bačke u potezu od 45 kilometara koji dele novosadski mostovi i most Ilok – Bačka Palanka na graničnom prelazu sa Hrvatskom. Da sve bude interesantnije, skela se od samog starta nalazi u privatnom vlasništvu porodice Mihajlović iz Banoštora. Skelu koja rečnim putem povezuje Beočin i Futog pokrenuo je kapetan Đuro Mihajlović sa sinom Nikolom. Tadašnju platformu gurao je remorker “Neptun”, a otvaranje skele predstavljalo je ogromno olakšanje za građane regiona, najviše za Beočince koji su čvrsto vezani za Novi Sad i okolinu. “Neptun” je nakon nekoliko godina nasledio “Pletvar”, dok brodić “Ljubić” služi kao zamena u pojedinim situacijama.
Iako skela radi svakog dana, mesto više se najčešće traži vikendima, u periodu od marta do juna i tokom jeseni. Ovog leta, zbog situacije sa koronom i zbog toga što ljudi više putuju na izletišta nego van zemlje, veća je i gužva.
Redovni putnici (a ima mnogo onih koji na ovaj način svakodnevno idu na posao) potvrdiće vam da se na skelu uvek može osloniti. Satnica je jasna: polasci iz Beočina kreću na pun sat, a iz Futoga na svakih pola sata. To znači minimum 18 vožnji dnevno tokom hladnih dana, a skoro duplo više na leto. Uz sve to, skela ima samo dva neradna dana u godini, a to su 1. januar i pravoslavni Božić. Skela, po pravilu, radi za sve ostale praznike, jer oni najveći obično padaju kada je lepo vreme za plovidbu.
„Svet ne ide u inostranstvo na letovanje, tako da dosta vremena provode po šumama i vikendicama na iznajmljivanje, tako da je to trenutno sad malo bolje. Zimi jako slabo, u zimskom periodu, zima je isključivo za preživljavanje. Skraćuje dosta put pešaku koji bi trebalo da dođe iz Beočina u Futog, gubio bi dva sata u jednom pravcu, dva u drugom.“, kažu vlasnici skele.
Dnevno je organizovano po 15 polazaka iz Futoga i Beočina.
Zanimljivosti o skeli:
• Razdaljina između Beočina i Futoga drumskim putem iznosi oko 25 kilometara. Dunav je na ovom delu širok svega 0,9 kilometara.
• Na ovoj deonici skeli je potrebno 10 do 15 minuta da pređe na drugu obalu, bez obira na to sa koje strane krećete.
• Maksimalan broj automobila koji može da stane na skelu je 18.
Prelazak skelom preko Dunava u ovom delu nije samo brz, jeftin i jednostavan, već predstavlja i pravi užitak. Tokom tih desetak minuta koliko je potrebno da se zaobiđe Ostrvo ljubavi, možete se lepo opustiti i uživati u mirnoj plovidbi, posebno ako imate decu jer se mališanima vožnja skelom uvek čini kao velika avantura.
Uz oba pristaništa nalaze daleko poznate čarde. Na futoškoj strani to su “Mikina čarda” i “Plavi Dunav”, dok beočinskom obalom dominira čuveni restoran “Karaš” čija je plaža tokom leta uvek krcata. Samim tim, može se reći da leti skela igra veliku ulogu u društvenom životu Futožana i Beočinaca



